Andaluzija – Program održivog razvoja građevinskog sektora za primjer i inspiraciju!

Kako u svom izvješću iz rujna 2016. navodi European Builder Confederation, građevinski sektor, kao najveći industrijski poslodavac, u 3 milijuna tvrtki zapošljava 18 milijuna ljudi i sudjeluje u bruto društvenom proizvodu Europske unije sa oko 9%. Najveći dio građevinskih tvrtki, njih 91,9%, čine male tvrtke sa po manje od deset djelatnika, i zaslužne su za 80% ukupnih rezultata građevinskog sektora. Male tvrtke zapošljavaju 83% od ukupnog broja zaposlenih u građevinskom sektoru i one su te koje pokreću poslove u lokalnim sredinama i koje predstavljaju veliki potencijal za zapošljavanje mladih ljudi.

Financijska kriza koja je počela 2008. od svih gospodarskih djelatnosti najjače je pogodila upravo građevinski sektor, kako u Europskoj uniji, tako i u Hrvatskoj. U samo šest godina u Hrvatskoj je u tom sektoru izgubljeno preko pedeset tisuća radnih mjesta, a obujam građevinskih radova je prepolovljen. Analiza građevinskog sektora u Europskoj uniji i Hrvatskoj koju je Hrvatska gospodarska komora  objavila u veljači 2016., između ostalih donosi i sljedeće podatke: "Udio građevinarstva u bruto dodanoj vrijednosti (BDV) u Hrvatskoj kontinuirano opada od 2008. godine kada se nalazio na rekordnih 8,5 %. Drugim riječima, početak krize Hrvatska je dočekala sa znatno višim udjelom građevinarstva od prosječnog u EU koji je iznosio 6,4 %. Međutim, padom tog udjela na 5,0 % u 2014. godini, Hrvatska se našla ispod prosjeka EU koji iznosi 5,4 %. Dok kod nas udio BDV-a građevinarstva u ukupnom BDV-u i dalje pada (u odnosu na prethodnu godinu za 0,3 postotna boda), u EU je on porastao za 0,1 postotni bod sugerirajući postupan oporavak građevinske aktivnosti. Udio BDV-a građevinarstva Hrvatske u BDV-u građevinarstva EU trenutno iznosi 0,3 % pa smo prema snazi građevinskog sektora bliski razini koju imaju Bugarska, Slovenija i Estonija.

S padom BDV-a građevinarstva u razdoblju od 2008. do 2014. godine od 47,2 %, Hrvatska spada među zemlje EU s visokim padom. Drugim riječima, na razini EU pad vrijednosti BDV-a građevinarstva iznosio je u tom razdoblju 10,4 % s najizraženijim padom na Cipru (-78,2 %), u Grčkoj (-57,3 %), u Španjolskoj (-54,6 %) te u Irskoj (-54,4 %), a to su jedine zemlje s izraženijim padom od Hrvatske…Kontinuitet pada BDV-a građevinarstva najduži je u Grčkoj (kontinuirano pada od 2007. godine), potom na Cipru, u Hrvatskoj i Španjolskoj (pada od 2009. godine), te u Bugarskoj koja bilježi kontinuirani pad od 2010. godine."

Europska komisija, kako bi potaknula oporavak, osigurala ponovnu stabilnost i rast građevinskog sektora. 2012. je donijela Strategiju održive konkurentnosti građevinskog sektora i građevinskih poduzeća (engl. Strategy for the sustainable competitiveness of the construction sector and its enterprises), a 2013., na temelju te strategije i Akcijski plan za oporavak građevinskog sektora (engl. Construction 2020 Action Plan) čiji je osnovni cilj postizanje konkurentne, kratkoročno i dugoročno održive građevinske industrije. Planom se postavlja 5 glavni ciljeva i to: osiguranje ulaganja za obnovu, ljudski kapital, učinkoviti resursi, unapređenje unutarnjeg građevinskog tržišta i održiva konkurentnost u globalnoj industriji.

Primjer kako je španjolska regija Andaluzija uspjela oživjeti građevinski sektor jedan je od primjera dobre prakse koji može poslužiti kao model uspješne suradnje javnog i privatnog sektora u ostvarenju zajedničkog cilja. Što je zapravo napravljeno u Andaluziji?

Sukladno europskoj strategiji i akcijskom planu oporavka građevinskog sektora, španjolska regija Andaluzija pokrenula je projekt PISCA - Program održivog graditeljstva (engl. Sustainable Construction Programme in Andalusia - PISCA). Program predstavlja kombinaciju ekonomskih mjera (subvencije i poticaji) i drugih aktivnosti kao što su regulatorne i fiskalne mjere, te mjere osposobljavanja, kojima se kroz uštedu energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora promiče energetska obnova zgrada, urbana obnova, jača se konkurentnost građevinskih tvrtki, te omogućava zapošljavanje kvalificirane radne snage  i smanjenje energetskog siromaštva.

Program je razvijen kroz javno-privatna partnerstva koja podrazumijevaju suradnju agencija sa tvrtkama, uglavnom malim i srednjim poduzećima, u upravljanju i obradi poticaja što je krajnjim korisnicima pojednostavilo administrativne procedure pri podnošenju zahtjeva za poticaje.

Cilj projekta je razvoj niskougljičnog gospodarstva u Andaluziji, povećanje održivosti i uvođenje ekoloških standarda u građevinskom sektoru, sukladno ciljevima EU-a.

Glavni rezultati projekta su:

  • Model potpora za provođenje mjera unapređenja energetske učinkovitosti u postojećim zgradama s ciljem postizanja energetskih ušteda od 70%. Ovaj dio programa se provodio uz pomoć više od 8.300 partnera, mahom malih tvrtki.
  • Financijska potpora lokalnim građevinskim tvrtkama u obliku bespovratnih potpora, te pomoć pri ostvarivanju financiranja iz fondova Europske unije, s ciljem oporavljanja građevinskog sektora. Financijska potpora od ukupno 50 milijuna eura ostvarila bi se ulaganjem više tvrtki od kojih svaka može ponuditi do maksimalno 2 milijuna eura.
  • Uspostava mreže stručnjaka/eksperata -Okrugli stol za održivu gradnju - koja okuplja više od 70 eksperata iz različitih područja koji udružuju svoje znanje i iskustvo vezano uz 6 ključnih pitanja građevinskog sektora: konkurentnost, ponudu i potražnju, obnovljive izvore energije, inovacije, zapošljavanje i zakonodavstvo. Kao rezultat zajednički je razrađen Razvojni plan održive gradnje i obnove Andaluzije, koji uključujei više od 90 akcijskih linija.
  • Procjenjuje se da je ovaj model potpore iskoristilo 60 000 lokalnih ljudi preko 600 stambenih zajednica zajednice i 2 500 tvrtki. S oko 23% poticaja koji je iskorišten za poboljšanje kvalitete stanovanja za više od 7.000 obitelji s niskim primanjima Program je donio značajnu pomoć i ranjivim skupinama.

Dugotrajni učinci programa:

  • Smanjenje emisija CO2 za 85 000 000 tona
  • Energetske uštede od oko 36 000 tona ekvivalenta nafte na godinu (ekvivalentno energiji koju potroši 1,7 milijuna žarulja ili 100 milijuna ciklusa stroja za pranje rublja).
  • Kroz aktivnosti na programu stvoreno oko 17.000 radnih mjesta (više od 55% tvrtki uključenih u program zaposlile su nove djelatnike),
  • U narednih 5 godina očekuje se da će mjere sadržane u planu razvoja generirati čak 80.000 novih radnih mjesta. Da bi se to ostvarilo do 2020. će se građevinskom sektoru dodijeliti još 529 milijuna eura.
  • Ukupna ulaganja za projekt PICSA su 220 milijuna eura, od čega Europski fond za regionalni razvoj doprinosi sa 131,2 milijuna, regionalni javni fondovi sa 32,8 milijuna eura i privatni investitori sa 78 milijuna eura.

Može li se i u Hrvatskoj napraviti model koji će mobilizirati male i srednje tvrtke, privatne investitore i javna financijska tijela i institucije kako bi se zajedničkim znanjem, naporima i ulaganjima  pokrenule veće investicije u građevinskom sektoru i ojačala njegova konkurentnost?